U organizaciji Programa JAKO, 05.09.2013. u 16,30 sati održan je okrugli stol na temu Društveno koristan rad. Gosti okruglog stola bili su Marko Vešligaj; gradonačelnik grada Pregrade, Željka Vukić; ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Zabok, Dunja Horvat; pravnica Obiteljskog centra KZŽ te Zvonimir Babić; predsjednik Stub-kluba.

Cilj okruglog stola bio je predstaviti percepciju društveno korisnog rada iz različitih sektora, te vidjeti uvidjeti trenutno stanje i potencijale društveno korisnog rada u Krapinsko-zagorskoj županiji. Moderatorica okruglog stola bila je bila Ivana Radanović, Mreža udruga Zagor (program JAKO).

Nakon uvoda gradonačelnik Pregrade prezentirao je osobno viđenje društveno korisnog rada, ispričao je o društveno korisnom radu kao osoba koja je bila aktivna u civilnom sektoru te sada djeluje iz percepcije javnog sektora. Specifično je govorio o situaciji u Pregradi i razvoju udruga u Pregradi. Naglašava kako je društveno koristan rad suradnja civilnog i javnog sektora, posebice u manjim sredinama. Kako bi se došlo do dobre suradnje, građani i građanke trebaju biti uključeni u sustave odlučivanja, jer a ako su uključeni tada su i društveno korisni građani. Zvonimir Babić iz Stub-kluba Donja Stubica, predstavio je aktivnost koju su zajednički kao društveno koristan rad odradile različite udruge kako bi se obnovio poligon za bicikliste. Naglašava kako je to akcija od opće društvene koristi koja je zbližila zajednicu te povezala različite sektore. Cijela akcija stvorila je pozitivno okruženje u zajednici.

O društveno korisnom radu u zajednici govorila je i Željka Vukić, ravnateljica Crvenog križa Zabok. Crveni križ je humanitarna organizacija koja djeluje prema posebnim pravima i obvezama te odlično surađuje s lokalnom zajednicom. Njihov široki spektar djelovanja uključuje pomoć u kućanstvu, raspodjele rabljene obuće i odjeće, podjelu toplih obroka i slične aktivnosti. Sve zajedno služi općem dobru se definira za opće dobro i kao društveno koristan rad. Također preko Javnih radova zapošljavaju u takvu vrstu rada te je u 2013. uključeno 15 osoba. Takvi zaposlenici obilaze staračka, samačka domaćinstva, koja su pod skrbi GDCK Zabok i već nekoliko godina ih obilaze geronto domaćice GDCK Zabok, pomažući starijim osobama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.  

Dunja Horvat, pravnica Obiteljskog centra KZŽ govorila je o zakonskoj definiciji rada za opće dobro i probacijskom zakonu. Prema zakonu određeni slučajevi, odnosno osuđenici, mogu raditi rad bez naknade, koja nije nagrada već kazna, alternativna sankcija, kao zamjena za novčanu kaznu ili odlazak u zatvor. Kada je god moguće potrebno je kaznu zamijeniti za rad za opće dobro. Rad za opće dobro kojeg dobije osuđenik ovisi o tome kojeg je zanimanja, znanja, vještina i te o drugim čimbenicima. Ovakav rad za opće dobro u Hrvatskoj je u porastu. Od rada za opće dobro korist imaju i društvo i država a samim time se rasterećuje i zatvorski sustav. Interes osuđenika za prihvaćanje rada za opće dobro je što ne gubi posao, viđa obitelj, te sankciju u pravilu izvršava na slobodi. Organizacije, institucije i ustanove koje su zainteresirane primati osuđenike za rad za opće dobro mogu provjeriti uvjete u probacijskom uredu u Zagrebu.

Nakon održanih prezentacija sudionici su pokušali okarakterizirati društveno koristan rad. Donijeli su zaključke kako društveno koristan rad treba početi od građana i građanki. To je povezano sa općim uključenjem građana i građanki u procese njihove zajednice, pa tako i u procese donošenja odluka. Ako su aktivno uključeni tada su to i društveno korisni ljudi. Kako bi se kvalitetno uključili potrebno je razvijati komunikaciju i suradnju te međusobno uvažavanje i shvaćanje. Nužna je i suradnja sva tri sektora, civilnog, javnog i poslovnog. Većina institucija i organizacija u svojem radnom vremenu obavlja jednu vrstu društveno korisnog rada, ali pitanje je da li se kao društveno koristan rad direktno shvaća rad u zajednici koji se obavlja nakon radnog vremena i da li je društveno koristan rad neplaćen? Sudionici također definiraju civilne inicijative kao društveno koristan rad, te sve aktivnosti koje utječu na razvoj i rast lokalne zajednice kao i podizanje svijesti građana i građanki o korisnosti i potrebama u zajednici. Kako bi se omogućio daljnji razvoj društveno korisnog rada u zajednici, potrebno je izgraditi zajedništvo usmjereno na aktivnosti od društvene važnosti koja kasnije stvara prijateljstva, međusobnu povezanost i suradnju te uvažavanje.

U Krapinsko-zagorskoj županiji društveno koristan rad je razvijen ali ima potencijala za daljnji razvoj. Nedovoljno je prepoznat, ali i nedovoljno definiran. Sudionici smatraju da bi civilni i javni sektor trebali biti bolje povezani kako bi se kvalitetnije definirale potrebe u zajednici. Predstavnici općine Radoboj na okruglom stolu predstavili su primjer dobre prakse koji uključuje intenzivnu suradnju s udrugama. Jednom mjesečno sastaju se s koordinacijom udruga i razgovaraju o potrebama i idejama udruga te zajednički odlučuju koje će se ideje, rješenja na postojeće probleme financirati. Na taj način zajedno s lokalnom zajednicom odlučuju o društveno korisnom radu na tom području te zajednički brinu o čišćenju šuma, okoliša i dr.

Kako bi društveno koristan rad imao smisao, građani i građanke trebaju imati zajedničke poglede i usmjerenja o tome što žele promijeniti i koje probleme riješiti. Sloga, koordinacija, razgovori, uključenje i povezanost samo su neki od preduvjeta za društveno koristan rad.